Kolarini na 58. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama

Kazališna družina Kolarin i predstava Novela od Stanca, Marina Držića, u režiji Paola Tišljarića,  napravljena povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića u produkciji Doma Marina Držića, izabrana je na smotri kazališnih amatera Dubrovačko neretvanske županije kao najbolja predstava naše županije koja će se predstaviti na 58. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama sljedećeg vikenda.

Festival hrvatskih kazališnih amatera - FHKA je godišnja smotra najboljih amaterskih kazališta i kazališnih skupina. Zadaća Festivala jest poticajno djelovanje na razvitak kazališnog amaterizma u Hrvatskoj i prezentacija najkvalitetnijih godišnjih ostvarenja amaterskih kazališnih udruga i sekcija svih kazališnih poetika koje njeguju kazališne skupine: klasičnog, pučkog, plesnog, alternativnog teatra te druge vrste kazališnih izričaja. 

Bogati festivalski program i ove godine odvija se u dva grada domaćina: u Pazinu je već bio prvi dio od 11. do 13. svibnja a u Vodicama nas očekuje bogati kazališni vikend od 25. do 27. svibnja. 

Ukupno 23 izvrsne predstave, odabrane iscrpnom selekcijom u konkurenciji od čak 167 prijavljenih, zabavit će publiku, a ulaz na sve predstave tijekom svih 6 festivalskih dana je besplatan.

Kolarini nastupaju 26. svibnja u 19 h u Kulturnom centru Vodice i jako se vesele druženju s amaterima iz cijele Hrvatske i nastupu pred novom publikom.

U nastavku više o samoj predstavi i Kolarinima.

Povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića u produkciji Doma Marina Držića

KAZALIŠNA DRUŽINA KOLARIN 

Marin Držić:

Novela od Stanca

Režija, scenografija i izbor glazbe: Paolo Tišljarić

Kostimi: Tea Bašić

Savjetnica za jezik: Ivana LovrićJović

Dizajn vizualnih materijala: Davorin Erceg

Igraju:

Vlaho: Darija Mikulandra Žanetić

Miho: Tajana Martić

DživoPešica: Jelica Čučević

Stanac: Ante TonćiĐurković

Koza: Aida Machiedo

Vile: Barbara Lončarić Lučić, Marija Hrtica, Marinka Metković, Ana Knez/Jelena Maržić

Maskar: Petar Puljić

Premijera održana 11. svibnja 2017. u Kazalištu Marina Držića

Trajanje: 50 min

KD Kolarin zahvaljuje: Domu Marina Držića i ravnatelju Nikši Matiću, Kazalištu Marina Držića i ravnatelju Anti Vlahiniću, Dubrovačkim Ljetnim Igrama iravnateljici Ivani Medo Bogdanović te LiniNjirić, AnkiLabaš kao i Maru Martinoviću, Vedranu Ivankoviću, GiorgiuBarancu i Fifi soundu.

O DOMU MARINA DRŽIĆA:

Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića, ustanovljen 1989. g., posvećen je životu i djelu velikana hrvatske komediografije. Stalni postav Doma Marina Držića zamišljen je kao mjesto sjećanja na dubrovačkoga renesansnog književnika, koji je zbog svojih višekratnih putovanja, poglavito u Italiju, potom u Beč i u Istanbul, bio blizak europskoj kulturnoj baštini, ali je cjelokupno njegovo književno djelo utemeljeno na tradiciji njegova grada-države iz kojega je ponikao.

Djelatnost Doma Marina Držića obuhvaća: skupljanje, proučavanje i daljnje obogaćivanje teatrološke građe, prezentaciju prikupljene teatrološke građe, plakata, programa i fotografija Držićevih izvedbi u Hrvatskoj i svijetu, stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju zbirke teatrološke i muzejske građe vezane uz život i djelo Marina Držića, trajno zaštićivanje teatrološke građe i dokumentacije, njezino neposredno i posredno predočavanje javnosti.

U 2017. godini Dom Marina Držića će nizom raznovrsnih programa obilježiti 450 godina smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića (1567.-2017.) čime želimo ukazati na činjenicu kako je to jedinstvena prilika kako bi se u potpunosti ispunila vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika te omogućilo svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držićai predočiti život renesansnog Dubrovnika.

O KOLARINIMA:

Kazališna družina Kolarin osnovana je 2010. godine u cilju promicanja dubrovačke književne i scenske riječi, njegovanja zavičajnog govora, izvođenja dramskih djela za djecu i odrasle dubrovačkih pisaca, a osnovale su je glumice iz najbolje amaterske predstave u Hrvatskoj za 2009. godinu „Sve o ženama“ M. Gavrana.

Predstave:

2010. – Igrokaz  „Stolovi i stočići“ autorica i redateljica Paola Dražić Zekić

2011. - "Šporka kanasta" Matka Sršena, u režiji Radmile Milaković

2012. - "Skerac sa Svete Marije" Borisa Njavra, u režiji ŽužeEgrenyi (2013. godine na 53. Festivalu kazališnih amatera ova je predstava osvojila nagradu za njegovanje kulturne baštine)

2012. - "Božić djeda Martina" L.N. Tolstoja u adaptaciji i režiji Tajane Martić

2013. - "Ribarske svađe" Carla Goldonija, u režiji ŽužeEgrenyi

2014. - "Matrimonijo“ Joza Lovrića, u režiji ŽužeEgrenyi

2015. - „Božićni čarobni napitak“ u adaptaciji i režiji Tajane Martić

2016. - “Vjera Iznenada” Marka Bruerovića, u režiji Paola Tišljarića

2017. - „ Novela od Stanca“ Marina Držića, u režiji Paola Tišljarića (povodom 450 godina smrti Marina Držića, u produkciji Doma Marina Držića)

2017. - „Dugonja, Trbonja i Vidonja“ Mladena Širole a prema priči Karela J. Erdena, u režiji Tajane Martić

Osim što glume u vlastitim produkcijama, članovi Kolarina sudjeluju i na Dubrovačkim ljetnim igrama, raznim humanitarnim i drugim manifestacija, statiraju u filmskim i televizijskim produkcijama, organiziraju razna gostovanja kojima je cilj promicanje kazališnog amaterizma u Gradu, Županiji, a i šire.

Kazališna družina Kolarin pravi je primjer za izreku ništa se ne postiže bez žrtve. Iza njih je više od 7 godina rada, 9 predstava, 170 manifestacija, preko 20000 gledatelja, pregršt aktivnosti i sudjelovanja u životu Grada, Županije i izvan nje.

Puno je tu odricanja različitih ljudi, koji rade različite poslove, u različito vrijeme, žive različitim životima i slobodno vrijeme odvajaju za ljubav prema dramskoj umjetnosti...

BIOGRAFIJA REDATELJA:

PAOLO TIŠLJARIĆ je rođen 1991. u Zagrebu, gdje je diplomirao kazališnu režiju na  Akademiji dramske umjetnosti 2015. godine s predstavom Nesporazum A.Camusa. Dosada je postavio predstave: Kod Peregrinovih V.Galijatović (Thearte i GK Trešnja), Braća Grimm i princeza Louise B.Ružića (GK Trešnja), Nove pustolovine Don Quijotea T. Alija (HNK Zagreb), 4 suha stopala I. Sajko (ZPC i UO THEARTE), Kronos D. Katunarića (DLJI i HDP), Cvilidreta V. Galijatović prema braći Grimm(DK Dubrava), Garderoba D. Gelo (UO Točka na I - KNAP), Naplatna stanica I. Vidića (DLJI i HDP), Geste i grimase Š. Guberine (Teatar Kiklop - HNK u Zagrebu), Sinu bez snova S. Sandića(UO TEATRUM - Kazalište Mala scena)i druge. Bio je asistent mnogim redateljima, primjerice T. Panduru, I. Buljanu, K. Dolenčiću, O. Frljiću, A. Popovskom, J. Kici, I. Boban. Suosnivač je umjetničke organizacije THEARTE. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Predstava Novela od Stanca druga mu je suradnja s KD Kolarin.

O DJELU:

NOVELA OD STANCA, najkraće djelo Marina Držića, (pokladna igra) pisano dvostruko rimovanim dvanaestercem u sedam prizora (316 stihova). Objavljeno je 1551. u knjizi Pjesni Marina Držića. Novela je prikazana u kući vlastelina Frana MarinovaKabužića na Pustijerni, na piru Martolice . Riječ nòvela iz naslova označava šalu, lakrdiju.

Gotovo je nevjerojatno da je u ovako kratkom djelu uspio vijerno donijeti događaj, koji se zbio jedne pokladne noći na Onofrijevoj fontani, u kojem se jasno očituju antiteze mladosti i starosti, sela i grada, fikcije i zbilje te život i karakter mladih dubrovačkih plemića i lakovjernost došljaka. Široka i šarolika Držićeva glazbena obrazovanost se očituje u brzini razgovora kroz dvostruko rimovane dvanaesterce koji pridonose ritmu zbivanja.

Prvi prizor Vraćajući se iz Duičine ulice – u kojoj su stanovale prostitutke – mladi plemić Vlaho nailazi na prijatelja Miha, a budući da se nisu prepoznali, Miho je gotovo nasrnuo na Vlaha, što potonji iskorištava da bi se narugao Mihu, njegovoj mladosti i neiskustvu, napominjući da mu je mač zahrđao.

Drugi prizor Njihov razgovor prekida dolazak noćnika, kojega u prvi mah ne prepoznaju pa hoće navaliti mačevima na njega. Ispostavlja se da je riječ o DživuPešici, preodjevenom u seljačku odjeću; poziva ih da mu se pridruže, jer »Vlahu ću njekomu novelu učinit«.

Treći prizorDživo pita Stanca zašto je sam, a on mu otkriva da je sinoć stigao u grad trgovati, no nije ništa uspio prodati, a kako mu nitko nije dao prenoćište, došao je do fontane kako bi tu dočekao jutro. Dživo mu se predstavlja kao trgovac govedima iz Gacka, ističući svoje trgovačke vrline, a zatim mu kaže da je – kad je prvi put došao u grad – bio star, a sada je mlad. Na Stančevo čuđenje Dživo mu ispripovijeda kako je u Dubrovnik stigao na Ivanjdan, nije našao prenoćište pa je – isto kao i Stanac – legao uz fontanu. Uto je spazio vile kako plešu pokraj vode. Priključio im se u kolu i odvele su ga u svoje dvore, nakon čega se pomladio. Stanca zanima trava koju su Dživu dale vile, a on kaže da je riječ o bravi, koja rađa i ljeti i zimi te da će mu je donijeti vile, zato neka pazi da ne zaspi. Stanac uzdiše, želi se pomladiti, njegovoj supruzi Mioni to bi sigurno bilo drago. Nakon što ga Dživo još jednom upozori da se ne prepadne kad vile iziđu iz vode.

Četvrti prizorDživo se vraća Vlahu i Mihu. Vlaho hoće poći kući, no Dživo ne pristaje, kaže da se zainteresirao za Stančevo kozle. Uto nailaze maskari koji idu na pir, a Dživo u trenutku odluči iskoristiti ih za šalu sa Stancem. Kad Miho predloži neka on s maskarima dogovori nòvelu, Dživo odbija i poziva ih da to zajedno učine.

Peti prizor Stanac zaziva vodene vile da se pojave i pomlade ga.

Šesti prizor Dolaze maskari preodjeveni kao vile, a jedna od njih Stancu nudi vodu koja će ga pomladiti. Zatim se vile dogovaraju da Stanca pretvore u magarca, pticu, paklenu napast i buhu, a on moli da to ne učine. Povjeri im da ima dvadesetogodišnju ženu kojoj bi bilo »u har« da joj se vrati mlad.

Sedmi prizor Pokraj njih prolazi druga skupina maskara, odjevenih kao vlasi, a vile ih pozivaju u kolo. Stanac ih gleda dok plešu. Vila maskare pita imaju li kakvu želju, a oni odgovaraju da bi voljeli nikad ne ostarjeti. U razgovor se upleće Stanac, moli vile neka ga već jednom pomlade, a ubrzo izbije prepirka između Stanca i na vlašku preodjevenih maskara komu će prvomu vile ispuniti želju. Glavna vila svima zapovjedi da šute; progovorit će tek kad ona to odobri. Zatim vile zazivaju zvijezde, biljni svijet, zemaljske i nebeske moći kako bi se Stanac pomladio. Nakon toga Stanca zavežu, obriju mu bradu, ocrne mu lice, ukradu kozle i torbu, ali mu za robu ostave novac i pobjegnu. Stanac shvaća prijevaru i zaziva upomoć.

Kontakt:

KAZALIŠNA DRUŽINA KOLARIN

www.kolarin.hr

info@kolarin.hr

Predsjednica:

Darija Mikulandra Žanetić

Mob: +385912502588Kazališna družina Kolarin i predstava Novela od Stanca, Marina Držića, u režiji Paola Tišljarića,  napravljena povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića u produkciji Doma Marina Držića, izabrana je na smotri kazališnih amatera Dubrovačko neretvanske županije kao najbolja predstava naše županije koja će se predstaviti na 58. Festivalu hrvatskih kazališnih amatera u Vodicama sljedećeg vikenda.

Festival hrvatskih kazališnih amatera - FHKA je godišnja smotra najboljih amaterskih kazališta i kazališnih skupina. Zadaća Festivala jest poticajno djelovanje na razvitak kazališnog amaterizma u Hrvatskoj i prezentacija najkvalitetnijih godišnjih ostvarenja amaterskih kazališnih udruga i sekcija svih kazališnih poetika koje njeguju kazališne skupine: klasičnog, pučkog, plesnog, alternativnog teatra te druge vrste kazališnih izričaja. 

Bogati festivalski program i ove godine odvija se u dva grada domaćina: u Pazinu je već bio prvi dio od 11. do 13. svibnja a u Vodicama nas očekuje bogati kazališni vikend od 25. do 27. svibnja. 

Ukupno 23 izvrsne predstave, odabrane iscrpnom selekcijom u konkurenciji od čak 167 prijavljenih, zabavit će publiku, a ulaz na sve predstave tijekom svih 6 festivalskih dana je besplatan.

Kolarini nastupaju 26. svibnja u 19 h u Kulturnom centru Vodice i jako se vesele druženju s amaterima iz cijele Hrvatske i nastupu pred novom publikom.

U nastavku više o samoj predstavi i Kolarinima.

Povodom 450. obljetnice smrti Marina Držića u produkciji Doma Marina Držića

KAZALIŠNA DRUŽINA KOLARIN 

Marin Držić:

Novela od Stanca

Režija, scenografija i izbor glazbe: Paolo Tišljarić

Kostimi: Tea Bašić

Savjetnica za jezik: Ivana LovrićJović

Dizajn vizualnih materijala: Davorin Erceg

Igraju:

Vlaho: Darija Mikulandra Žanetić

Miho: Tajana Martić

DživoPešica: Jelica Čučević

Stanac: Ante TonćiĐurković

Koza: Aida Machiedo

Vile: Barbara Lončarić Lučić, Marija Hrtica, Marinka Metković, Ana Knez/Jelena Maržić

Maskar: Petar Puljić

Premijera održana 11. svibnja 2017. u Kazalištu Marina Držića

Trajanje: 50 min

KD Kolarin zahvaljuje: Domu Marina Držića i ravnatelju Nikši Matiću, Kazalištu Marina Držića i ravnatelju Anti Vlahiniću, Dubrovačkim Ljetnim Igrama iravnateljici Ivani Medo Bogdanović te LiniNjirić, AnkiLabaš kao i Maru Martinoviću, Vedranu Ivankoviću, GiorgiuBarancu i Fifi soundu.

O DOMU MARINA DRŽIĆA:

Ustanova u kulturi Grada Dubrovnika Dom Marina Držića, ustanovljen 1989. g., posvećen je životu i djelu velikana hrvatske komediografije. Stalni postav Doma Marina Držića zamišljen je kao mjesto sjećanja na dubrovačkoga renesansnog književnika, koji je zbog svojih višekratnih putovanja, poglavito u Italiju, potom u Beč i u Istanbul, bio blizak europskoj kulturnoj baštini, ali je cjelokupno njegovo književno djelo utemeljeno na tradiciji njegova grada-države iz kojega je ponikao.

Djelatnost Doma Marina Držića obuhvaća: skupljanje, proučavanje i daljnje obogaćivanje teatrološke građe, prezentaciju prikupljene teatrološke građe, plakata, programa i fotografija Držićevih izvedbi u Hrvatskoj i svijetu, stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju zbirke teatrološke i muzejske građe vezane uz život i djelo Marina Držića, trajno zaštićivanje teatrološke građe i dokumentacije, njezino neposredno i posredno predočavanje javnosti.

U 2017. godini Dom Marina Držića će nizom raznovrsnih programa obilježiti 450 godina smrti našeg najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića (1567.-2017.) čime želimo ukazati na činjenicu kako je to jedinstvena prilika kako bi se u potpunosti ispunila vizija i misija ove ustanove u kulturi Grada Dubrovnika te omogućilo svakom posjetitelju što bolji uvid u živopisnu biografiju hrvatskog književnika Marina Držićai predočiti život renesansnog Dubrovnika.

O KOLARINIMA:

Kazališna družina Kolarin osnovana je 2010. godine u cilju promicanja dubrovačke književne i scenske riječi, njegovanja zavičajnog govora, izvođenja dramskih djela za djecu i odrasle dubrovačkih pisaca, a osnovale su je glumice iz najbolje amaterske predstave u Hrvatskoj za 2009. godinu „Sve o ženama“ M. Gavrana.

Predstave:

2010. – Igrokaz  „Stolovi i stočići“ autorica i redateljica Paola Dražić Zekić

2011. - "Šporka kanasta" Matka Sršena, u režiji Radmile Milaković

2012. - "Skerac sa Svete Marije" Borisa Njavra, u režiji ŽužeEgrenyi (2013. godine na 53. Festivalu kazališnih amatera ova je predstava osvojila nagradu za njegovanje kulturne baštine)

2012. - "Božić djeda Martina" L.N. Tolstoja u adaptaciji i režiji Tajane Martić

2013. - "Ribarske svađe" Carla Goldonija, u režiji ŽužeEgrenyi

2014. - "Matrimonijo“ Joza Lovrića, u režiji ŽužeEgrenyi

2015. - „Božićni čarobni napitak“ u adaptaciji i režiji Tajane Martić

2016. - “Vjera Iznenada” Marka Bruerovića, u režiji Paola Tišljarića

2017. - „ Novela od Stanca“ Marina Držića, u režiji Paola Tišljarića (povodom 450 godina smrti Marina Držića, u produkciji Doma Marina Držića)

2017. - „Dugonja, Trbonja i Vidonja“ Mladena Širole a prema priči Karela J. Erdena, u režiji Tajane Martić

Osim što glume u vlastitim produkcijama, članovi Kolarina sudjeluju i na Dubrovačkim ljetnim igrama, raznim humanitarnim i drugim manifestacija, statiraju u filmskim i televizijskim produkcijama, organiziraju razna gostovanja kojima je cilj promicanje kazališnog amaterizma u Gradu, Županiji, a i šire.

Kazališna družina Kolarin pravi je primjer za izreku ništa se ne postiže bez žrtve. Iza njih je više od 7 godina rada, 9 predstava, 170 manifestacija, preko 20000 gledatelja, pregršt aktivnosti i sudjelovanja u životu Grada, Županije i izvan nje.

Puno je tu odricanja različitih ljudi, koji rade različite poslove, u različito vrijeme, žive različitim životima i slobodno vrijeme odvajaju za ljubav prema dramskoj umjetnosti...

BIOGRAFIJA REDATELJA:

PAOLO TIŠLJARIĆ je rođen 1991. u Zagrebu, gdje je diplomirao kazališnu režiju na  Akademiji dramske umjetnosti 2015. godine s predstavom Nesporazum A.Camusa. Dosada je postavio predstave: Kod Peregrinovih V.Galijatović (Thearte i GK Trešnja), Braća Grimm i princeza Louise B.Ružića (GK Trešnja), Nove pustolovine Don Quijotea T. Alija (HNK Zagreb), 4 suha stopala I. Sajko (ZPC i UO THEARTE), Kronos D. Katunarića (DLJI i HDP), Cvilidreta V. Galijatović prema braći Grimm(DK Dubrava), Garderoba D. Gelo (UO Točka na I - KNAP), Naplatna stanica I. Vidića (DLJI i HDP), Geste i grimase Š. Guberine (Teatar Kiklop - HNK u Zagrebu), Sinu bez snova S. Sandića(UO TEATRUM - Kazalište Mala scena)i druge. Bio je asistent mnogim redateljima, primjerice T. Panduru, I. Buljanu, K. Dolenčiću, O. Frljiću, A. Popovskom, J. Kici, I. Boban. Suosnivač je umjetničke organizacije THEARTE. Član je Hrvatskog društva dramskih umjetnika. Predstava Novela od Stanca druga mu je suradnja s KD Kolarin.

O DJELU:

NOVELA OD STANCA, najkraće djelo Marina Držića, (pokladna igra) pisano dvostruko rimovanim dvanaestercem u sedam prizora (316 stihova). Objavljeno je 1551. u knjizi Pjesni Marina Držića. Novela je prikazana u kući vlastelina Frana MarinovaKabužića na Pustijerni, na piru Martolice . Riječ nòvela iz naslova označava šalu, lakrdiju.

Gotovo je nevjerojatno da je u ovako kratkom djelu uspio vijerno donijeti događaj, koji se zbio jedne pokladne noći na Onofrijevoj fontani, u kojem se jasno očituju antiteze mladosti i starosti, sela i grada, fikcije i zbilje te život i karakter mladih dubrovačkih plemića i lakovjernost došljaka. Široka i šarolika Držićeva glazbena obrazovanost se očituje u brzini razgovora kroz dvostruko rimovane dvanaesterce koji pridonose ritmu zbivanja.

Prvi prizor Vraćajući se iz Duičine ulice – u kojoj su stanovale prostitutke – mladi plemić Vlaho nailazi na prijatelja Miha, a budući da se nisu prepoznali, Miho je gotovo nasrnuo na Vlaha, što potonji iskorištava da bi se narugao Mihu, njegovoj mladosti i neiskustvu, napominjući da mu je mač zahrđao.

Drugi prizor Njihov razgovor prekida dolazak noćnika, kojega u prvi mah ne prepoznaju pa hoće navaliti mačevima na njega. Ispostavlja se da je riječ o DživuPešici, preodjevenom u seljačku odjeću; poziva ih da mu se pridruže, jer »Vlahu ću njekomu novelu učinit«.

Treći prizorDživo pita Stanca zašto je sam, a on mu otkriva da je sinoć stigao u grad trgovati, no nije ništa uspio prodati, a kako mu nitko nije dao prenoćište, došao je do fontane kako bi tu dočekao jutro. Dživo mu se predstavlja kao trgovac govedima iz Gacka, ističući svoje trgovačke vrline, a zatim mu kaže da je – kad je prvi put došao u grad – bio star, a sada je mlad. Na Stančevo čuđenje Dživo mu ispripovijeda kako je u Dubrovnik stigao na Ivanjdan, nije našao prenoćište pa je – isto kao i Stanac – legao uz fontanu. Uto je spazio vile kako plešu pokraj vode. Priključio im se u kolu i odvele su ga u svoje dvore, nakon čega se pomladio. Stanca zanima trava koju su Dživu dale vile, a on kaže da je riječ o bravi, koja rađa i ljeti i zimi te da će mu je donijeti vile, zato neka pazi da ne zaspi. Stanac uzdiše, želi se pomladiti, njegovoj supruzi Mioni to bi sigurno bilo drago. Nakon što ga Dživo još jednom upozori da se ne prepadne kad vile iziđu iz vode.

Četvrti prizorDživo se vraća Vlahu i Mihu. Vlaho hoće poći kući, no Dživo ne pristaje, kaže da se zainteresirao za Stančevo kozle. Uto nailaze maskari koji idu na pir, a Dživo u trenutku odluči iskoristiti ih za šalu sa Stancem. Kad Miho predloži neka on s maskarima dogovori nòvelu, Dživo odbija i poziva ih da to zajedno učine.

Peti prizor Stanac zaziva vodene vile da se pojave i pomlade ga.

Šesti prizor Dolaze maskari preodjeveni kao vile, a jedna od njih Stancu nudi vodu koja će ga pomladiti. Zatim se vile dogovaraju da Stanca pretvore u magarca, pticu, paklenu napast i buhu, a on moli da to ne učine. Povjeri im da ima dvadesetogodišnju ženu kojoj bi bilo »u har« da joj se vrati mlad.

Sedmi prizor Pokraj njih prolazi druga skupina maskara, odjevenih kao vlasi, a vile ih pozivaju u kolo. Stanac ih gleda dok plešu. Vila maskare pita imaju li kakvu želju, a oni odgovaraju da bi voljeli nikad ne ostarjeti. U razgovor se upleće Stanac, moli vile neka ga već jednom pomlade, a ubrzo izbije prepirka između Stanca i na vlašku preodjevenih maskara komu će prvomu vile ispuniti želju. Glavna vila svima zapovjedi da šute; progovorit će tek kad ona to odobri. Zatim vile zazivaju zvijezde, biljni svijet, zemaljske i nebeske moći kako bi se Stanac pomladio. Nakon toga Stanca zavežu, obriju mu bradu, ocrne mu lice, ukradu kozle i torbu, ali mu za robu ostave novac i pobjegnu. Stanac shvaća prijevaru i zaziva upomoć.